Vijesti

De Aranoa dobio Goyu za film o BiH “Savršen dan”

Fernando Leon de Aranoa je sretni dobitnik najvećeg španjolskog priznanja “Goya” za najuspješniji, prilagođeni scenarij odnosno adaptaciju djela Paule Farias “Dejarse Llover”, koje je prilagodio osobnim sjećanjima u ratnoj BiH, prije više od dva desetljeća.
Film “Savršen dan“/Un dia perfecto/ je predstavljen na prošlogodišnjem Festivalu u Cannesu, u programu “Petnaestorica reditelja”. Bh glumac Feđa Štukan, tumačio je Damira, jednu od značajnih uloga u ostvarenju čija radnja evoluira na izgubljenom teritoriju, gdje grupa međunarodne vladine organizacije pronalazi u bunaru tijelo, dok se traženje užeta da bi se izvuklo prije nego zagadi vodu postaje istinska, odiseja sukoba. Svi se bave događajem: vojnici međunarodnih snaga što u ratu “čuvaju mir”, lokalno stanovništvo, različiti “kooperanti”.
Reditelj se sjeća kako je otišao u Bosnu i Hercegovinu snimiti dokumentarni film pa doslovice upao u poseban kaos i asurde okolnosti:
-Borili su se više godina ne znajući što se događa! Bili su poput djece, slijepo izvršavajući naredbe!.

Roman Paule Fares je produbio sjećanja nadarenog spanjolskog cineasta, koji je po osobnim riječima – Nanovo doživio beznađe okolnosti viđenih i doživljenih u BiH. Sjetio se poniženja, gubitaka kontrole, čvrsto odlučivši snimiti film o bosanko-hercegovačkom sukobu. Paula Fares je iz rodne Španjolske izbivala nekoliko godina u svojstvu humanitarne djelatnice, boravivši u brojnim dijelovima svijeta. Prije desetljeće je izdala knjigu u kojoj je ispričala osobne uspomene, prenijete na filmsko platno zahvaljujući 47-godišnjem reditelju.
-Iznenadilo me je da je mjesto strašno i danas, iako su svi ispoljavali nevjerovatan humor koji sam uspio unijeti u film.Vratiti se tamo, nakon svih drama i 20 godina kasnije pa ustanoviti da nema promjena, nije jednostavno! Tragično je da se to događa osobama koje tamo obitavaju, što su patili i još uvijek to čine, osjećajući poslijedice rata.
Fernando Leon de Aranoa je snimajući svoj dokumentarac imao osjećaj da se nalazi u španjolskom, građanskom ratu iz 1936/1939 godine.
–Bosanskohercegovački konflikt je bio naglašeno bratoubilački jer su i Bošnjaci, Hrvati i Srbi južni Slaveni, koji su ranije zajedno živjeli. Bilo je mnoštvo miješanih brakova a žene i ljudi, po najviše djeca, podnosili su strašnu okrutnost! Ratovi među bračom su uvijek okrutniji jer se znaju osobine drugog što je, neočekivano, postao neprijatelj. Neruda je napisao kako je bio u potrazi za svjetlosti. Zato je i uspio ispričati i najtužnije sadržaje. Od drugih sam naučio kako smo sposobni na najgore i najbolje u jednom danu, jednako kao u “Savršenom danu”!

Džana Mujadžić

Napišite komentar