Vijesti

“Seven Chances” u novom ruhu

Zabavni sadržaj

Buston Keaton je snimio 1925. godine, istinsko nijemo remek djelo, nazvano “Seven Chances”, u Europi naslovljeno “Ludosti zaručnica”. Sasvim restauriran, film od sat i 12 minuta priča o Jimmyju Shannnonu, zaljubljenom u Mary koji se ne izjašnjava. Činjenica podaruje ostvarenju romantičnu notu jer mladić svakog godišnjeg doba nastoji osvojiti ljepoticu, bez bilo kakve promjene. Neočekivan događaj ubrzava radnju: junak što se pripremao na bankrot, naslijeđuje od djeda 7 miliona dollara pod uvjetom da se oženi prije 27 rođendana. Problem je što će Jimmy imati 27 ljeta, isti dan u 19 sati.
Povjeravajući nespretno Mary šta se događa, ubijeđen da će postići oba cilja James je zbunjuje i tjera na akciju preko svog prijatelja i suvlasnika zajedničke kompanije .Organizira posebnu strategiju prepuštajući prijatelju objavljivanje oglasa po kojem privlčni milioner u crkvi čeka mlade djevojke, koje bi se udale za njega!
Poseban preokret intrige stvaraju brojne kandidatkinje, skoro cijeli grad čije se stanovnice pojavljuju u crkvi odjevene u vjenčanice. Mnoštvo ih je neugledno i ružno ali sve su odlučne boriti se za uspjeh poduhvata.
Zastrašen, Jimmy uspijeva pobjeći sa lica mjesta, preko ulica koje ubrzo zamjenjuju vrleti i planine u okolici Los Angelesa ali ga potencijalne udavace ubrzo slijede, uništavajući sve što im je na putu. Fantasmatička zabavnost situacije i kompozicija planova kao i pokretnost kamere pa visualni nadrealizam kao rezultat, posebni fizički poduhvati i vratolomije Bustera Keatona, kompletiraju neobičnu seksualnu hajku, među najoriginalnijim i najslobodnijim u historiji svjetskog filma.

Susret dva remek-djela

Izvjesni dijelovi ostvarenja osvjetljavaju moralne i etičke osobitosti američkog društva sa početka 20. stoljeća, posebno u prvom dijelu filma kada je završena lista pretendentica za vjenčanje. Keaton bježeći upada u najopasnije ali ništa manje zabavne okolnosti : ulazi u bar u kojem se predstavlja zgodna plesačica pa izlazi pretučen jer je u pitanju glumac, što se rado oblači u žensku odjeću. Nesuđeni mladoženja je pred strogom ali lijepom mladom ženom zadubljenom u novine, u parku. Nastoji je zavesti ali primjećuje da je novina na jidisu pa napušta djevojku, svjestan da će ga odbiti. Susreće pokrivenu ženu ali se udaljuje kada razumijeva da je porijeklom Afrikanka. Reditelj ovim primjerima ističe ličnu kritiku američkog društva i njegove obsesije profita.
Slučajno je odašnjem SSSR-u izašlo ostvarenje “Židovska sreća” Alexisa Granowskog, koji realizira događaje oko “vjetrenog čovjeka” Menahema Mendla, lik koji je stvorio pisac jidis ekspresije, Sholem Aleikhem. Radi se o osobi koja pomaže udaje i ženidbe drugih, u savezu sa baronom Hirshom. Obojica djeluju u američkoj, židovskoj industriji osoba koje nisu u braku. Zapleti su smiješni i zabavni jer europski Židovi odnosno Židovke, putuju sakriveni u brodovima za životinje ili prehrambene proizvode, u nadi da će postati Amerikanke. Činilo se kao da se priključuju Keatonovoj trci, odnosno američkim zaručnicama koje žele bogato vjenčanje.

Džana Mujadžić