Vijesti

“Sarajevsko pamćenje” na Festivalu međunarodnog teatra u Avignonu

Umjetnošću protiv političkih smicalica

Dvije mlade, galske rediteljice, 29-godišnja Julie Bertin i Jade Herbulot od 31 ljeto, uspješno su sakupile ratno pamćenje bosankohercegovačkog glavnog grada i pokazale ga pod novim svjetlom europskog naslijeđa, teatarskom predstavom zanimljivog, dvodijelnog koncepta pod nazivom “Memories of Sarajevo” i “U ruševinama Atene”, zahvaljujući nadarenosti i sugestijama glumaca njihovog “Le Birgit Ensemblea”: Eléonore Arnaud, Lou Chauvin, Pauline Deshons, Pierea Duprata, Anne Fournier, Kevina Garnichata, Lazara Hersona-Macarela, Thimotée Lepeltier, Elise Lhomeau, Antoinea Louvarda, Estelle Meyer, Morganne Nairaud, Loïca Riewerda i Marie Sambourg, rođenih krajem 80. i početkom 90. godina prošlog stoljeća.

Program je zadnja teatrologija rediteljica naslovljena “Europo, ljubavi moja” iz vremena 90. godina prošlog i početka 2000., novog stoljeća. Članovi trupe su se savjesno potrudili pokazati prelazak iz 20. u 21. stoljeće, kroz dvije značajne krize: bosanskohercegovački rat i ekonomski bankrot Grčke. Pokušali su objasniti kako su navedeni događaji načeli starokontinentalni ideal, sa kojim prisutnim snagama i u čiju korist? Upućujući svijetu posebno pitanje: odkuda potiče aktualna sumnja u europske institucije? U Avignonu se na čuvenom Festivalu planetarnog teatra, čije se 71 izdanje upriličava do kraja mjeseca za dva sta i 25 minuta, pretresaju geopolitika, historija, pamćenje, posebnim drmaturgijama i teatarskim scenografijama pa sudaraju političke instance, sa stvarnošću stanovništva.

Članovi “Le Birgit Teatra” zajedno sa rediteljicama su rođeni u Europskoj Uniji te su htjeli razgledati povijest i udaljiti deklinirajuće stereotipe na političke rasprave predstaviljanjem utopijske predstavu, daleko od naivnosti. Rođeni kada je sve započelo naopako, nakon zanosa rušenja berlinskog zida, upozorili su kako je bilo tri ili četiri pobačena mirovna ugovora prije Daytonskog, skrojenog između američkih i ruskih uticaja.
Dvogodišnja istraživanja su podrazumijevala detaljno dokumentiranje, razgovore sa izbjeglicama i nekadašnjim političarima pa rezulturale binomskim dogovorom o arhitekturi predstave, što predstavlja sve prednosti dvojne obrade teme.

Kompleksan sadržaj

-Bilo nam je preko glave uobičajene rečenice “Rat u BiH je komplicirana problematika”, za koju je najbolje objašnjenje iznio direktor avignonskog festivala, čuveni francuski reditelj i glumac Olivier Py i sam tvorac teatarske postavke o Srebrenici, izvođene za vrijeme rata u poznatom teatru pariškog predgrađa Nanterre. Py kaže da je tema kompleksna a nikako komplicirana.
Jade Herbulot i Julie Bertin su pohađale Visoku Školu Studija Teatra u pariškom predgrađu Asnières nakon završenih studija filozofije i Normale Sup pa nastavile u pariškom Konzervatoriju dramskih umjetnosti. Oformile su “Le Birgit Ensemble” prije tri godine i odmah bile zapažene teatarskom studijom o berlinskom zidu.

Zanimljivo je da predstava počinje veselo: 12 potpisnika Maastrichtskog ugovora slave stvaranje Europske Unije. Mjesec kasnije, promjena dekora: početak bratoubilačkog rata u BiH, nakon proglašenja nezavisnosti kojoj se protivila Srpska Demokratska Partija. Žitelji Sarajeva započinju dugu agoniju od skoro četiri godine, umirući na svakom koraku! “Memories of Sarajevo” naglašava drastičnu promjenu postojanja nedužnih građana u odijeku Europe, dobro poznate ličnosti grčke mitologije. U Avignonu, publika aktualno sluša teška iskustva stanovnika opkoljenog grada, koje je u njihovoj kotlini bilo jednostavno zarobiti.

Rediteljice su nastojale odgovoriti na pitanje: Kako ispričati njegovu priču dalekom zapadu do kojeg se dođe samo dva sta avionom?! Upotrijebile su bijes i frustraciju za ostvarenje cilja pokazavski na pozornici stambenu zgradu i žitelje Sarajeva, ispred nje. Iznad njih su europski moćnici, na jednoj od mnoštva neuspješnih konsultacija. Publika uvijek prepunog Teatra Gymnase Paul Giéra smještenog u avignonskoj aveniji Eisenhower na broju 55, svake večeri nanovo razumijeva jaku simboliku scene.

Džana Mujadžić