Online Baza bh. filma

Objedinjene na jednom mjestu informacije koje govore o ratnoj i poslijeratnoj bosanskohercegovačkoj kinematografiji lucidno su osmišljen enciklopedijski priručnik koji omogućava svakom zainteresantu da stekna neka osnovna znanja o filmskoj produkciji u Bosni i Hercegovini.

Online Baza podataka omogućava ne samo da se steknu osnovne informacije o ratnoj i poslijeratnoj bh. kinematografiji nego su i platforma koja služi za spajanje onih koje interesira šta se zbivalo u filmskom svijetu BiH sa onima koji su učestvovali u njegovoj izgradnji.

Autorica baze je scenaristica Elma Tataragić, koja se bavi svim programskim aktivnostima Udruženja filmskih radnika, ali na projektu je jako dugo bila angažovana i dramaturginja Melina Alagić koja već godinama koordinira sve programe Udruženja.

U finalnoj fazi izrade baze u projekat se uključila i dramaturginja Bojana Vidosavljević i dala veliki doprinos razvoju baze, kaže scenaristica Elma Tataragić.

Finalna izrada trajala 8 mjeseci

Tataragić pojašnjava da je izrada baze, zbog svoje obuhvatnosti i složenosti, trajala godinama a sama finalna izrada mjesecima, jer se moralo voditi računa o strogim kataloškim i klasifikatorskim pravilima kako bi svi podaci unešeni u bazu bili na ispravan način „vidljivi“ interesantima.

„U finalnoj bazi rad je intenzivno trajao osam mjeseci, no na ovom projektu se radi godinama, praktično od 2002. godine kada je Udruženje pokrenulo projekat katalogiziranja bosanskohercegovačkih filmova koji se snimaju svake godine. Bez tih projekata, ovaj finalni rad na bazi bi trajao mnogo duže“.

Tataragić otkriva kako se ubrzano radi i na prikupljanju podataka za filmove koji su „proizvedeni“ prije 1992. godine i s tim informacijama baza bi dala kompletan uvid u produkcijske i umjetničke domete bh. kinematografije.

Plan autorice baze je da se na jednom mjestu postave podaci o dugometražnim igranim filmovima, kratkometražnim igranim filmovima i dokumentarnim filmovima nastalim u okviru bh. kinematografije čime bi se oformio digitalni kinematografski „imenik“.

„Za sada se u bazi nalaze filmovi od 1992. do danas. Dakle, baza pokriva produkcijski period od 25 godina. Trenutno radimo na prevodu već prikupljenih materijala za dugometražne igrane filmove koji su nastali do 1992. godine i očekujemo u narednih par mjeseci da će i ovi filmovi biti unešeni. Nakon toga pristupamo prikupljanju materijala za dokumentarne i kratkometražne filmove koji su nastali do 1992. Trenutno se u bazi nalaze informacije za čak 568 filmova“, kaže Tataragić.

Ono što je jedinstvenost baze jeste da će svima onima koji je posjete pružiti provjerene podatke bilo da je riječ o ljubiteljima filma ili se profesionalno bave historijom filmske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Jedinstveno pretraživanje

Njena dvojezičnost omogućit će i ljudima koji ne dolaze sa jezičkog prostora b/h/s jezika da se upoznaju sa informacijama o bh. kinematografiji, kaže Tataragić.

„Ovo je prvi primjer sustavnog pristupa katalogiziranju informacija o filmovima koji se snimaju u BiH i o njihovim autorima. Ova baza omogućava jednostavnu pretraživanje, ali predstavlja i bogatstvo naše filmske zajednice koja se trenutno nalazi u nezavidnom položaju. Ona je od vrijednosti i za autore filmova, jer služi kao relevantna referenca, za filmske profesionalce općenito, za one koji se profesionalno bave historijom filma, ali i za publiku koja se zanima za bh. filmsku produkciju. Također, važno je naglasiti da je baza dostupna na b/h/s i na engleskom jeziku, zbog čega je dostupna i ljudima izvan našeg užeg regiona“.

Važnost izrade baze prepoznao je i reditelj Srđan Vuletić koji kaže da će baza govoriti jednim posebnim jezikom o bh. kinematografiji, jer će se sada moći doći i do podataka koji su u pravilu spadali među one koji se rijetko publikuju u javnosti.

„Vidite, ja mislim da je svaki napor treba da se cijeni a u ovom konkretnom slučaju mislim da je ta baza podataka odlična stvar jer je njena svrha da se napokon napravi neki pozitivan iskorak, kako da kažem, iskorak u smislu da je to baza koja sadrži ne samo vanjske faktore u filmu nego i unutrašnje, dakle da pruži informacije o tome ko su autori određenog filma i mislim da je to osnovna svrha. Konkretne baza kasnije bi se mogla koristiti u svrhu zaštite autorskih prava. Koliko će ona pomoći u vidljivosti to je već drugo pitanje. Ona će biti tu da ljudima koji rade neka istraživanja ili nešto ih interesuje pruži informacije i mislim da je ta baza podataka kao i svaka druga veoma potrebna i veoma praktična i pragmatična stvar i da se kao takva treba i promatrati“.

Praktična svrha

Baza ima sasvim praktičnu svrhu pojašnjava Vuletić i može služiti kao spona između autora filmova i onih koji žele na bilo koji način uspostaviti vezu sa njima. To je upravo i njena najveća korist jer je osmišljena kao informativna platforma za komunikaciju pojašnjava Vuletić.

„Da vam kažem, nije kažem svrha te baze da govori o nekim dubinskim stvarima u kinematografiji nego je vrlo praktična i pragmatična i ona se ne bavi ni sadržajem, ne bavi se ni back storyem bilo koje od tih produkcija i ovo je doslovno informativna baza podataka u koju ljudi mogu ući da vide šta je ko radio i da kontaktiraju ljude ako su im potrebni iz bilo kojeg razloga – da li da traže dozvolu za emitovnaje ili da rade neko drugo istraživanje“, nedvosmislen je Vuletić.

Nećemo pogriješiti, kaže autorica baze Elma Tataragić, ako kažemo da je ovo prva online biblioteka bosanskohercegovačkih filmova, koja predstavlja sve igrane, dokumentarne i animirane filmove nastale u bh. produkciji ili koprodukciji.

Osim kataloških podataka i fotografija, posjetiocima Baze podataka bh. filma dostupne su i biografije i filmografije članova Udruženja filmskih radnika BiH (UFRBiH), koji su radili na tim filmovima. Svi podaci su uvezani, što omogućava lakše pretraživanje po određenim kategorijama.

Ova katalogizacija podataka o bh. filmu bila je od iznimne važnosti za bh. kinematografiju, bh. filmske autore, kao i publiku, ljubitelje filmske umjetnosti. Projekat izrade baze podržali su Općina Stari Grad iz Sarajeva i Fondacija za kinematografiju.

Izvor: Al Jazeera