Filmski festivaliVijesti

Međunarodni takmičarski program festivala BELDOCS

Dvanaest hrabrih filmova koji otkrivaju svet

Beograd, 11. maj – U okviru Međunarodnog takmičarskog programa ovogodišnjeg jubilarnog 15. festivala Beldocs, biće predstavljeno čak dvanaest naslova koju su obeležili prethodnu godinu i osvojili nagrade na najznačajnijim svetskim festivalima. Pokrovitelj nagrade za najbolji dokumentarni film u kategoriji Međunarodnog takmičarskog programa je DOX TV, koji će dodeliti nagradu u iznosu od 2.000 EUR. Beldocs se još od prve festivalske smotre 2008. godine zalaže za slobodan film koji pomera granice, za istinu i hrabrost u izražavanju. Ovogodišnja selekcija Međunarodno takmičarskog programa još jedna je potvrda da kroz godine Beldocs, isprva festival revijalnog karaktera, neguje pozitivne vrednosti, beskompromisno se odnoseći prema svakom vidu cenzure i gušenju umetničke kreacije.

„Međunarodni takmičarski program je, jednostavno rečeno, krunski dragulj festivala Beldocs“, rekao je Igor Stanojević, selektor. „U toj selekciji nalaze se najsmeliji, najhrabriji, najautentičniji filmovi godine, novi glasovi i tendencije u dokumentarnom filmu koji pokazuju da je dokumentarac žanr budućnosti. Svako ko želi da vidi nešto drugačije, pronaći će nešto za sebe u ovoj selekciji.“, dodao je Stanojević.

Međunarodni takmičarski program Beldocs-a ove godine predstavlja čak tri debitantska ostvarenja, filmove Noć potpunog neznanja Pajal Kapadije, Laf Horst Moa Roziela i Kristofa Filipa Gela i Onaj koji pobegne je duh Ćinjuan Lej. Dokumentarni filmovi Kamuflaža Džonija Perela i Veliki basen Čivasa DeVinka imaće svoje regionalne premijere na ovogodišnjem Beldocs-u. Pored navedenih, takmičarsku celinu filmova koji kroz lične priče malih ljudi ukazuju na velike društvene probleme i afirmišu različitost shvatanja čine još Faja Daji Džesike Bešir, Pozni avgust Federika Kamarata i Filipa Foskarinija, Republika Tišina Diane El Jeiroudi, Policijska država Antoana Duboa, Neumerenost će nas spasiti Morgane Dziurla Petit, Hiljadu plamenova Saeda Taji Faroukija i Srculence Eve Van Barneveld.

Noć potpunog neznanja (A Night of Knowing Nothing), debitantsko dugometražno ostvarenje autorke Pajal Kapadije (Payal Kapadia), amorfna je ljubavna priča koja spaja stvarnost sa fikcijom podrivajući društveno uređenje savremene Indije. Omaž zemlji i danas okovanoj stegama kasti dat je disonantnim ženskim glasom kroz epistolarnu formu, nalik na grozničav san o nemogućoj ljubavi. Osećaj nostalgije, ne za prošlošću već sadašnjim trenutkom nad kojim ne postoji autonomija, postignut je crno-belom, zrnastom fotografijom dok je mrak metafora neizvesne budućnosti.

Faja Daji (Faya Dayi) autorke Džesike Bešir (Jessica Beshir) nosi naziv po mantri o dobrobiti i rađanju koju nadničari na poljima kata, autohtone cvetne biljke koja izaziva uzbuđenje i euforiju, pevaju tokom žetve. Faja Daji je vizuelno i zvučno impresivno lirsko iskustvo, između meditacije i halucinacije, na trenutke apstraktno kao san iako prikazuje stvarnost.

Pozni avgust (Tardo Agosto) Federika Kamarate (Federico Cammarata) i Filipa Foskarinija (Filippo Foscarini) dokumentaristička je posveta pejzažima zabačenog sela na Siciliji. Živa kamera autorskog dvojca uhvatila je poslednje dane zagušljivog leta, kišu, vetar i neumorni zvuk cvrčaka ovog požarom ranjenog ali očaravajućeg ostrva.

Laf Horst (Mensch Horst), rediteljski debi Moa Roziela (Mo Rhozyel) i Kristofa Filipa Gela (Christoph Philipp Gehl), intimistički je portret Horsta Baica, nezaposlenog pedesetpetogodišnjaka sa margine društva koji traga za ljubavlju. Od pre nekoliko godina, kada je morao da uspava svog vernog saputnika, ljupkog psa, Horst živi potpuno sam u sivom i turobnom kraju na periferiji istočnonemačkog grada.  Ipak, Horstov bezgranični optimizam, vera u ljubav i strast prema životu dovoljno su jaki da osvetle sivi, dotrajali malter zgrada i daju boje svetu koji propada. Laf Horst je topla priča o čoveku koji pronalazi zadovoljstvo u svakodnevnim životnim stvarima, koga i pored nekoliko pridruženih hroničnih bolesti raduju posete medicinske sestre Sofi i koji je odlučan da pronađe dobro u životu koji ga ne mazi.

Republika Tišina  (Jumhuriyat Al-Samt) kapitalno je delo autorke Diane El Jeiroudi (Diana El Jeiroudi) koje je stvarano punih dvanaest godina i predstavlja mozaik trenutaka iz rediteljkinog života ispričan kroz prizmu tragedije epskih razmera. Republika Tišina je nekonvencionalno oblikovan, živopisan,  dokumentarni film koji pruža insajderski pogled, sa izraženim ličnim stavom, prema građanskom ratu u Siriji iz ugla aktivista u egzilu, u Berlinu. Film je podeljen na četiri poglavlja koja obuhvataju arhivske materijale, poput televizijskog snimka iz 2000.godine koji prikazuje proglašenje Bašara el Asada predsednikom Sirije, odlomke posvećene rediteljkinim reminiscencijama koje sežu čak do sedme godine života i slike užasa dokumentovane pri poseti Homsu nakon opsade.

Policijska država (La cité de l’ordre) Antoana Duboa (Antoine Dubos), pre prelaska u dokumentaristički pristup, režiran je u stilu igranog, po žanru, detektivskog filma. Duboa se izvlači iz scene upada snaga policije u stan usred noći i hapšenja čoveka na poligon Nacionalne policije Francuske na kom se odvija trening. Razotkrivanje iluzije, prikaz auto-fikcije, pokazne vežbe koja je praksa u militarnim školama, autor koristi kako bi izneo svoj stav o policijskoj distopiji i onima koji se nazivaju “čuvarima mira”. Dekor oronulih stanova grada konstruisanog od kartona za potrebe simulacije reflektuje segregatorski stav o društvu koji država svih ima.

Neumerenost će nas spasiti (Excess Will Save Us) Morgane Dziurla Petit nastao je iz autorkine želje da priča koju je načela u istoimenom kratkometražnom dokumentarnom filmu dosegne puni raspon.  Dziurla Petit napušta standardnu formu dokumentarnog filma proširujući je do hibridne kako bi što vernije dočarala shvatanje života ljudi koji žive u ruralnim oblastima širom Evrope i olakšala identifikovanje sa hermetičnim svetom protagonista. Autorka kroz ličnu priču govori o univerzalnoj temi porodične bliskosti kroz vitraž motiva poput siromaštva, paranoje i straha usled terorističke uzbune, ljubavi i predstojeće smrti.

Onaj koji pobegne je duh (The One Who Runs Away Is the Ghost) je debitantski dokumentarni film mlade rediteljke Ćinjuan Lej (Qinyuan Lei) koji za protagonistkinje ima dve sestre, petogodišnju Haohao i osmogodišnju Žoužou, čiji su roditelji nedavno migrirali u Šenžen, kineski grad koji se smatra centrom proizvodnje elektronike. Budući da je i autorka odrastala u istom gradu kao i njene junakinje, danas megalopolisa a tada mesta u povoju, lična iskustva, doživljaje i sećanja utkala je u detinji pogled svojih protagonistkinja na taj imaginarni svet opasnih stvorenja pun priča o duhovima. Deca mistifikuju vest koju su čuli o nadolazećoj oluji ali po završetku uviđaju da tu nema čarolije što Lej koristi  za pravljenje paralele sa svojim doživljajem detinjstva.

Kamuflaža (Camouflaje) prati sredovečnog argentinskog pisca Feliksa Bruconea koji je svojim saznanjima i pričama o novijoj istoriji zemlje inspirisao Džonija Perela (Jony Perel) da se upusti u snimanje dokumentarnog filma. U središtu radnje i interesovanja autora je kompleks Kampo de Majo koji su ultranacionalisti koristili u razdoblju od 1976. do 1983.godine kao logor za mučenje i pogubljenje građanja koji su se kritički odnosili prema vlasti. Jedna od mnogih koji su stradali od ozloglašene vojne hunte bila je i Feliksova majka, Marsela. Feliks se pita kako je njegova majka najpre internirana a potom nestala bez traga u tajnom centru za istrebljenje nedaleko od svog doma. Odgovor na pitanje kako to da je zarobljenički hangar izgledao kao obična baza kroz koju su vodili putevi koje su koristili civili nalazi se u nazivu filma – kamuflaža.

Hiljadu plamenova (A Thousand Fires) Saeda Taji Faroukija (Saeed Taji Farouky) je priča o paru, Tein Šve i Htve Tin, koji vredno radi kako bi omogućio svojoj deci bolji život. U njihovu svakodnevicu upisana je mitologija i folklor Burme. Oni pristaju da rade na neregulisanom naftnom polju u regiji Magvej u Mjanmaru kako bi deci obezbedili ono što oni nisu imali – stabilnost i sigurnost. Farouki u Hiljadu plamenova pristupa naftnoj industriji kao ljudskom biću sa manama i vrlinama. On ne spori bogatstvo koje to ulje, koje upravlja gotovo svakim aspektom našeg života, donosi njegovoj zemlji ali ni ne zanemaruje činjenicu da istovremeno tu zemlju i desetkuje. Kako je pred završetak snimanja Burmanska vojska ponovo otpočela represiju Farouki Hiljadu plamenova posvećuje hrabrim ljudima koji se bore za dostojanstvo.

Veliki basen (The Great Basin) Čivasa DeVinka (Chivas DeVinck) dokumentarni je film koji gradi složenu panoramu ruralne Nevade, one koja postoji izvan Las Vegasa, kroz kolaž likova koji tamo rade, žive i igraju se. DeVik pravi uzbudljivu razglednicu iz Vajt Pajna kroz upliv u svakodnevni život lokalnog stanovništva i njihove sastanke o pitanjima čuvanja pasa, razgovore sa farmerima, kroz radio emisije, posebne crkvene službe ali i pitanje vodosnabdevanja u sušnom regionu u korenu čega je trideset godina dug spor koji diskriminiše lokalno stanovništvo na uštrb grada svetla. Veliki basen se bavi socijalnom i ekološkom marginalizacijom ruralnih zajednica u 21. veku uzdrmavajući iz temelja mit o američkom konceptu slobode.

Srculence (Liefsteling) holandske rediteljke Eve Van Barneveld (Eva Van Barneveld) je oda ljubavi i bliskosti ispričana kroz emotivnu priču sedamdesetšestogodišnje Heti i devedesetjednogodišnje Džin. Odnos Heti i Džin, ljubavnog para koji uživa u živopisnom zajedničkom životu, neizbežno se menja kako demencija sve više počne uticati na Džinino ponašanje. Njihova snažna ljubav i veza su pred izazovom. Život koji su živele punim plućima ustupa mesto posvećenosti, brizi i odgovornosti za voljeno biće kome je potrebna pomoć. Poznatu vrstu ljubavi, onu koja se temelji na humoru, uživanju i bezbrižnim danima sa partnerkom, zamenjuje jedna nova, složenija i još dublja ljubav. Srculence Eve Van Barneveld je film koji definiše ljubav.

Jubilarni 15. Međunarodni festival dokumentarnog filma biće održan od 11. do 18. maja na sedam lokacija u Beogradu. Na ovogodišnjem Beldocs-u će premijerno biti prikazano preko 100 dokumentarnih filmova u 12 programskih celina. Karte su u prodaji online, putem sajta beldocs.rs.

Napišite komentar