Biografije

Ingmar Bergman – Biografija

Švedski je režiser i scenarist, te pozorišni režiser i scenarist rođen u Uppsala, 14. jula 1918. godine, a umro na otoku Fårö, 30. jula 2007. godine. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih režisera modernog filma.

Naime, Bergman je režirao 62 filma, od kojih je većinu napisao, a režirao je preko 170 pozorišnih komada. Većina njegovih filmova je smještena u krajolike njegove rodne Švedske. Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno s Federicom Fellinijem, smatra se jednim od najpoštovanijih i najutjecajijih režisera dvadesetog stoljeća.

Bergman je bio aktivan više od 60 godina, ali karijera mu je došla u pitanje 1976. kad je otkazao nekoliko neriješenih produkcija, zatvorio svoje studije i otišao u samovoljni egzil u Njemačku na osam godina nakon namještene kriminalističke istrage za navodnu utaju poreza.

Iako su optužbe odbačene, Bergman je i dalje bio neutješan, bojeći se da se nikad više neće vratiti režiranju. Na kraju se oporavio od šoka, ali unatoč molbama švedskog premijera Olofa Palmea, visokih javnih figura, i vođa filmske industrije, zakleo se da se nikad više neće vratiti u Švedsku. Zatvorio je svoj studio na pustom baltičkom otoku Fårö, otkazao dva najavljena filma i otišao u samovoljni egzil u München u Njemačkoj. Harry Schein, direktor Švedskog filmskog instituta, procijenio je trenutačnu štetu prouzročenu Bergmanovim egzilom na deset milijuna švedskih kruna i stotine izgubljenih poslova.

Iako je nastavio djelovati iz Münchena, sredinom 1978. se činilo da je Bergman nadvladao svoju ogorčenost prema matičnoj zemlji. U julu te godine se vratio u Švedsku, proslavivši 60. rođendan na Fåröu i djelomično nastavio raditi kao režiser u Kraljevskom dramskom pozorištu. Kako bi odao počast njegovom povratku, Švedski filmski institut je uveo Nagradu Ingmar Bergman za životna postignuća na području filma.

Privatni život
U braku je bio sa Else Fischer i sa njom ima kćerku Lena Bergman koja je i glumica. Druga ženasa kojom je bio u braku je Ellen Lunström, koreografkinja i režiserka sa kojom ima kćerku Evu Bergman koja režiserka, sina Jana Bergmana koji je također režiser i blizance Matsa i Annu Bergman i oboje su glumci i režiseri. Njegova treća žena je bila novinarka Gun Grut sa kojom ima sina Ingmara Bergmana i koji je bio pilot. Četvrta žena mu je bila Käbi Laratei, koja je bila pijanistica i sa kojom ima sina Daniela Bergmana, a koji je režiser. Peta žena je Ingrid von Rosen sa kojom je bio u braku preko dvadeset godina, sve do njene smrti i sa kojom ima kćerku Mariau von Rosen koja je književnica. Osim ovih brakova, Bergman je bio u ozbiljnim vezama sa Harriet Andersson, Bibi Andersson i Liv Ullmann sa kojom ima kćerku Linn Ullmann koja je književnica.

Filmografija
1946. Kriza
1946. Kiši na našu ljubav
1947. Brod za Indiju
1948. Glazba u tami
1948. Lučki grad
1949. Zatvor
1949. Žeđ
1950. Veselje
1950. Ovdje se to ne može dogoditi
1951. Ljetna međuigra
1952. Žene čekaju
1953. Sawdust and Tinsel
1953. Ljeto s Monikom
1953. Večer komedijaša
1954. Lekcija iz ljubavi
1955. San žene
1955. Osmijesi ljetne noći
1957. Sedmi pečat
1957. Divlje jagode
1958. Na pragu života
1958. Iluzionist/Lice
1960. Đavolje oko
1960. Djevičanski izvor
1961. Kroz tamno ogledalo
1962. Zimsko svjetlo
1963. Tišina
1966. Persona
1968. Sramota
1969. Strast
1973. Krici i šaputanja
1973. Scene iz braka
1975. Čarobna frula
1976. Licem u lice
1977. Zmijsko jaje
1978. Jesenja sonata
1980. Iz života marioneta
1982. Fanny i Alexander
1984. Poslije probe
2003. Saraband

Nagrade koje je osvojio
1998. Filmski festival u Cannesu
1997. Filmski festival u Cannesu
1984. Oscar
1984. Nagrade Cesar
1984. Zlatni globusi
1972. Filmski festival u Cannesu
1971. Oscar
1961. Oscar
1960. Filmski festival u Cannesu
1962. Oscar
1958. Filmski festival u Cannesu
1957. Filmski festival u Cannesu
1955. Filmski festival u Cannesu