Filmski povratak Casanove

Casanovina priča o slobodi

Galska, dokumentarna tv serija “Historijske tajne” postiže sve veći uspjeh na zapadnom dijelu Starog kontinenta, a zadnji dio programa posvećen Giacomu Casanovi je oduševio gledaoce. Život slavnog Venecijanca rođenog početkom aprila 1725 godine, i završen u českoj oblasti Boema 1798 godine, nadahnuo je mnogo književnika i biografa.
Tako je Philippe Sollers autor knjige “Divni Casanova”/Casanova l’admirable/, akademik Jean Marie Rouart ili Chantal Thomas koja je napisala djelo pod nazivom “Casanova sladostrasno putovanje”/Casanova, un voyage libertin/. Pronađeni su dokumenti o putovanjima čuvenog poete, avanturiste i zavodnika koji je u sumrak postojanja na francuskom jeziku napisao “Historija moga života”/Histoire de ma vie/ :
“Nikada nisam tražio ustolićenje, jedini sustav koji mi je svojstven ako je to zaista jedan, bio je da idem tamo gdje me nosio vjetar”!
Rečenica je dio autobiografije čiji je original u Francusku Nacionalnu Biblioteku uspio donijeti predsjednik institucije Bruno Racine 2007 godine, zahvaljujući svoti od 7 miliona eura. Kamera pokazuje ujednačen rukopis, ležerno nagnut u desno.Također se može pročitati :
“Ludo sam volio žene, ali sam im pretpostavio ličnu slobodu”.
To su dva aspekta Casanovinog postojanja koja podvlači film.

Napušteni dječak

Žene su uveliko uticale na Casanovino postojanje. Najprije baka, ljubazna i nježna, koja ga je podizala prvih godina života. Zatim majka, nadarena glumica koja ga je ostavila u osmoj godini, u padovskom pansionatu.
Spisateljica Diane Ducret je istakla “Casanova se razlikuje od ostalih sladostrasnika epohe, po nastojanjima koja pridaje zadovoljstvima i željama žena”.

Ali ne smije se zaboraviti da je avanturist najprije bio briljantan i kultiviran prevarant, a nikada se nije ustalio ni sa jednom ženom. Htio je to učiniti odmah nakon bijega iz Palace Doga, zatvora u kojem je zatočen radi neprilićnog postojanja 1757 godine.
Pobjegao je u Paris gdje ga je primio njegov prijatelj, kardinal de Bernis, ministar Louisa XV, sa kojim je dijelio strast za jednu venecijansku redovnicu nekoliko godina ranije. Kardinal mu je predložio da oformi kraljevsku lutriju.
Casanova je ne samo uspio nego je u nju uložio svoje novo i ogromno bogastvo, a ujedno se zaručio sa mladom Parižankom. Avanturistina rasipnost je bila uzrok njegovom bankrotu, a vjerenica je otkrila da je vara pa je prekinula zaruke.

Casanova nije bio sretniji kao za vrijeme putovanja po Europi u kočiji. Posao je sa dvora pruškog vladara Fridricha II do poljskog kralja Stanislava Augusta. Posjetio je i rusku vladaricu Katarinu II. Casanova je želio živjeti kao veliki gospodar, što je i uspio, iako je bio skromnog podrijetla. Uvijek je dobijao zaštitu moćnih i uticajnih, koji su mu dozvolili ostvarenje snova.

Džana Mujadžić