Carte Blanche au Cinéma du Réel
Više od 1800 ostvarenja
Otvoreno svim estetikama i novim, uporednim programima, 37 izdanje pariškog Međunarodnog Festivala Dokumentarnog Filma poznatijeg pod nazivom “Cinéma du Réel”, je pokazalo svoju neiscrpljivu vitalnost i nova stremljena suvrmene sedme umjetnosti.
Smotra održana u Kulturnom centru “Georges Pompidou” bila je u znaku otvorenosti, najprije lingvističke koja djelima podaruje formalnu slobodu i volju prihvatanja pogleda na stvarnost, izrečenu na drugačiji način prevazilazeći stereotipe i ustaljene ideje.
Festival je, po tumačenju Firentinke Marie Bonsanti nekadašnje direktorice čuvenog Festivala dei Popoli, jednog od najpoznatijih na Starom kontinentu koja je godinama bila u organizacijskom odboru Filmskog Festivala u Locarnu, što u Parizu već tri godine znalački obavlja djelatnosti umjetničke direktorice, najprije želja organizatora za upućivanjem značajnih poruka nakon događaja sa početka godine. Gospođa Bonsanti smatra kako je dialog moguć samo ako se uspijemo poistovijetiti sa pogledom drugih. Tako njezina ekipa odabira ostvarenja što cjelokupno ilustriraju dokumentarni film, smatran umjetnošću istine. Posto djela brzo evoluiraju mijenja im se i jezik, aktualno znatno bogatiji ali i kompliciraniji. Ipak je najvrijednije što se ova međunarodna manifestacija održava u slavnom Beaubourgu, u organizaciji još poznatije Biblioteke pa je kreativnost autora i njihovih djela posebno istaknuta i podvućena.
Podmlađeni programi
Karakterističan napredak predstavljaju ne samo djela cineasta nego i drugih umjetnika. Program nazvan “Between” oformljen ove godine predstavio je zanimljivu retrospektivu Shelly Silver, čije djelatnosti od predzadnjeg desetljeća prošlog stoljeća stavljaju upitnik na vrijednost filma, zahvaljujući novim formama.
Naglašavaju se prva i druga ostvarenja pa je sastav cineasta promijenjen te je vidljiv prodor mladih reditelja, koji u Parizu imaju priliku bez bilo kakvih ograničenja, ispoljiti ličnu nadarenost.
“Kvalitet djela je osnova i svrha našeg djelovanja te omogućava da na najbolji način slijedimo reakcije i osjećaje cineasta, publike došle sa svih strana zemljine elipse kao i profesionalaca sedme umjetnosti, čiji broj prevazilazi 1000.
Njihovo prisustvo omogućuje bolji prolaz djela, najprije obezbjeđen zahvaljujući mreži svjetskih biblioteka i mediateka. Ostvarenja tako lakše učestvuju u obrazovnim programima brojnih institucija. Uspostavili smo saradnju sa poznatim pariškim Muzejem “Igra dlana” smještenim u parku Tuileries, kod čuvene Orangerie pa prenijeli retrospektivu Avija Mogabija čiji su filmovi bliski ostvarenjima Silverove. Uspostavili smo “Slobodan prolaz” producentima jer nastojimo vrjednovati sve dimenzije dokumentaraca. Otkrili smo široj publici britanskog producenta Keitha Griffitsa, koji godinama radi sa istom filmskom porodicom. Odabrao je nadahnut program koji je producirao ili sam realizirao”.
Put u bolje sutra
Oblast jugoistočne Europe je stalno prisutna na pariškoj manifestaciji, a ove je godine južnoslavensku, filmsku dokumentarnu umjetnost predstavio mladi cineast iz Bitolja Ljupco Temelkovski, svojim prvim dugometražnim filmom “Margina”. Ova 82 minuta njemačko-makedonska koprodukcija je kompletan i detaljan opis života balkanskih Roma u suvremenom svijetu, okrenutom stalnim migriranjima, rasizmu ponekad preziru ali i posebnom humoru i nadi, što ne dopustaju zaustavljanje puta koji će, možda, donijeti sretnije sutrašnjice.
Rođen u Bitolju 1979 godine, Temelkovski dugo obitava Berlin, sa suprugom i trogodišnjom kćerkicom. Najprije je studirao fotografiju u Sofiji, a po prelasku u Berlin postao je videast pa cineast. Završio je berlinsko Umjetničko sveučilište, a uradci su mu izloženi u Berlinu, Ljubljani, Sofiji i rodnoj Makedoniji.
Nastanjen u Singapouru srbijanski cineast Vladimir Todorović je jedan od tri reditelja dokumentarne koprodukcije od 87 minuta, između Južne Koreje, Singapura i Indonezije, pod nazivom “Fluid Boundaries”. Film obrađuje unutrašnje granice kojima su suprostavljeni strani radnici u Aziji.
Džana Mujadžić
