Vijesti

Tajna djeca “Lebensborna”

slikaArijevske bebe

Slobodna filmska adaptacija djela Hannelore Hippe, “Od jednog do drugog postojanja”, reditelja Georga Maas se suprostavlja malo poznatom skandalu nazvanom “Lebensborn”, i njegovim foajeima u kojima su rasla djeca iz nedozvoljenih ljubavi nacista i Norvežanki, za vrijeme zadnjeg Svjetskog rata. Oformio ih je Hitler sa namjerom podizanja posebne, arijevske rase, pa su žene tajno rađale. Pojedine više nikada nisu vidjele naslijednike jer su im bili oduzeti! Potraga započeta mnogo kasnije, nije donijela željene rezultate pa porodice nisu mogle biti sastavljene.

Tema je sadržaj drugog filma njemačkog reditelja Georga Maasa koji se godinama dokumetirao i istraživao put do žrtvi. Brojna svjedočanstva je stavio u ostvarenje, posebno kompleksno iskustvo Katrine / Juliane Köhler/, u ovom identitarnom thrilleru. Odvojena od majke Norvežanke, provela je djetinjstvo u sirotištu istočne Njemačke i uspjela preći na zapad, pa je pronaći.

Uloga obavještajaca Stasija

Hrabra žena se vratila u svoju zemlju, postala sretna majka i baka. Svoju svakidašnjicu tumaći na jednostavan način, ali ne osuđuje druge stanovnike sirotišta, koji su tužili norvešku državu koja je na tako neobičan i gnusan način sarađivala sa nacistima.
Međutim ne želi javno svjedočiti, pa jedan mladi advokat sumnja u njezinu iskrenost. Radi li se o osobi koju ona želi predstaviti ili je zatajila neke događaje iz prošlosti?
Ovaj politicki thriller otklanja veo sa bolnih preživljavanja koja su “arijevska” djeca morala podnositi. Istina o Katrini se otkriva postepeno dok je uloga obavještajne službe Stazi jako istaknuta, isto kao i njezinih moćnih, tajnih agenata, koji sa velikom nadarenosti prihvataju novi identitet.
Katrina smatra da je njezin naoko jednostavan život baziran na lažima, pa de je sve poduzeto i stečeno, ipak neistinito. Šteta sto je reditelj ovako vrijedan i zanimljiv sadržaj pokušao estetizirati naglašavanjem različitih perioda u kojima se priča događaja, stvarajući vintage ugođaj i objašnjavajući stanje u RDA, kao i ruševine u Norveškoj.
Završio je sa manjkom stila i nadahnutosti, ali njegove propuste su spasile dvije savršene glumice: Liv Ullman i Julianne Köhler.
Maas je Bergmanovoj muzi već posvetio uspješan filmski portret. I u ovom ostvarenju se osjeća njegovo zadovoljstvo što je Liv Ulmann pristala tumačiti ulogu majke, obasjavši svojom nadarenosti cijeli film.

Džana Mujadžić

Napišite komentar