Festival južnoslavenskih kinematografija u galskom gradu Pézenas
Smotra kvalitetnih ostvarenja
Federacija filmskih klubova Mediterana i njezin predsjednik André Blasco, predstavljaju od 10. do 16. februara, 55. kinematografske Susrete u Pézenasu sa 50 ostvarenja iz bivše Jugoslavije. Naglasak je na način na koji su historijske drame ovog područja utjecale na sedmu umjetnost i kakav pogled imaju ostali stanovnici Starog kontinenta i cijele planete na fikcije, stvorene za vrijeme komunističke uprave, kao i konfliktnog i post-ratnog perioda.
Kompleksnu i često neshvaćenu problematiku analiziraće Dunja Jelenković na tri konferencije koje organizira i vodi beogradska rediteljica Irena Bilić, što nekoliko desetljeća organizira u Parizu kontroverzni Festival europskog filma, upotpunjene sa nekolicinom poznatih ostvarenja iz 60. godina, prošlog stoljeća.
“Crni val” južnoslavenskog filma objasniće Simon Rico, novinar galskog web glasnika “Le Courrier des Balkans”/Balkanska pošta/ , jednog od organizatora susreta.
Projiciraće se filmovi Emira Kusturice, Dalibora Matanića, Slobodana Sijana, Ante Babaje, Dansa Tanovića, Srđana Dragojevića, Roka Biceka, Arsena Antona Ostojića, Pjera Žalice ili Jasmile Žbanić, dok će se upriličiti poseban “hommage” Mirjani Karanović, čije će se prvo redateljsko djelo “Dobra žena“, prvi put predstaviti u Francuskoj.
Kako ističu organizatori Susreta, cilj je predstaviti originalne i bez konformne osobe i umjetnike poput Christiana Philliberta što pokazuje poseban filmski svijet, afirmiranog identiteta. Pomaže mu Sébastien Betbeder, također umjetnik čiji su čisti likovi bez mrlja uspjeli privući publiku zahvaljujući svakidašnjim i ljudskim preživljavanjima, bliskim svima. Treća, ključna ličnost Susreta, Diego Galan godinama predstavlja žene i njihove društvene položaje u španskoj kinematografiji, od 30. godina 20 stoljeća, do naših dana, pokazujući historijsku i socijalnu politiku svoje zemlje.
Kako je film sinkretička umjetnost pozvan je i Alban Lefranc zbog književnih susreta kao i Corinne Calvet Curbaille, psihoanalistica koja će uporediti sedmu umjetnost sa psihoanalizom, sa namjerom analize ženskih karaktera preko upečatljivih ostvarenja.
50 izdanje
“Filmski susreti u Pézenasu” se organiziraju od 1962. godine za vrijeme zimskog, školskog raspusta i posvećeni su bliskim kinematografijama ili cineastima. Također preporučuju dokumentarce, kratko metražne filmove i hommages. Uvijek u posebnom i veoma popularnom galskom duhu filmskih klubova, sa mnoštvom uzvanika koji raspravljaju o djelima i sa publikom.
Prirediće se i bogata izložba nazvana “Nakon nekadašnje Jugoslavije”, autorica Alexe Brunet i Florence Violettes, što predstavljaju oblast i njezine promjene kao i nastojanja pronalaska istinskog i stalnog položaja, u suvremenoj Europi. Fotografije su dio materijala iz već objavljenje knjige “Nakon bivše Jugoslavije”, zahvaljujući Mediateci Edmond Chariot” kao i filmski koncert o Fazi IV Saula Bossa. Planira se i atelje za najmlađe posjetitelje, oko filma “Bezruka djevojka”.
Dunja Jelenković, spretna i umijesna producentica pariške produkcije “Zeta Films”, čije su emisije prikazane na galskoj državnoj tv, uvijek obojene srpskim nacionalizmom, će na konferencijama pod zajedničkim nazivom “Rat, revolucija, ekran” pominjati južnoslavenski film između stvarnosti i umjetničke izgradnje! Osvrnuće se na Drugi svjetski rat i sukobe iz 90-ih godina prošlog stoljeća, revoluciju anti Milošević sa početka treceg milenija, historiju jugoslavenskog prostora potresenu mnoštvom političkih preokreta, pragmatičnih unija i krvavih razdora među narodima koji ga obitavaju.
Govoriće i o istini kinematografskog predstavljanja, historijskih događaja. Njezina izlaganja imaju ambiciju ponovnog prelaska tragova, post-političke i kinematografske historije oblasti i njezinog filmskog stvaralaštva! Sve će objasniti projiciranjem ostvarenja o kojima postoje različita mišljenja i shvatanja: “Cinema Komunisto” poznatijeg kao “Bila jednom Jugoslavija” ili “Opsjedom”.
Naći će se i mjesta za filmove koji nemaju spona sa bivšom domovinom Južnih Slavena, pa će publika vidjeti ostvarenja Sébastiena Bétbedera, Christiana Philiberta, Gillesa Perreta, Španca Diega Galana ili Armenca Levona Minasana.
“Prolazne karte” su rezervirane Albanu Lefrancu, Nathanu Nikolovichu ili psihoanalistici Corinne Calvet-Curbaille.
Džana Mujadžić