Home / Vijesti / Egipatski film koji je osvojio Europu

Egipatski film koji je osvojio Europu

Ostvarenje “Ali, koza i Ibrahim” je oduševilo Stari kontinent. Priča o Egipčaninu Aliju, ubijeđenom da se njegova umrla zaručnica inkarnirala u kozu po imenu Nada, što po nagovoru roditelja ide vidjeti jednog maga da ga ovaj oslobodi ljubavi prema životinji, oduševila je zapadni dio Europe.

Mladić susreće inžinjera Ibrahima bolesnog od simptona tinitusa, odnosno šumova u uhu. Umjesto da idu magu, sa kozom Nadom započinju putovanje po Egiptu.
Reditelj Sherif El Bendary nastoji pokazati aktualno stanje ove velike zemlje koja se teško oporavlja od neuspjelog Arapskog proljeća. Ali i Ibrahim su bolesnici kojima zaista treba pomoći, po mišljenju bliskih osoba jer nisu našli mjesto u društvu. Cineast ozbiljno upućuje da ih se bolje osmotri jer su samo neprilagodjeni posebnim uvjetima postojanja. jer je zemlja napustila borbu za neovisnost i duh slobode.
Postaje njihov pristalica jer i sam odbija etikete i norme.

Film naliči na društvenu komediju prije nego što postane road-movie, skretajući s obilježenih puteva sa kojih odlazi u svijet bajki i fantastike.
Ovaj pomiješani “meze” finansirali su Egipčani, Francuzi, Arapski Emirati ali je djelo okrenuto posebnoj i začuđujućoj harmoniji. Vjerovatno što “Ali, koza i Ibrahim” igraju na kartu blage ludosti, nastojeći napredovati na skriven način jer je baza priče tamnija nego što djeluje na prvi pogled.

Iza apsurda jer je koza Nada među glavnim likovima a dva šašavka su poslana da bacaju kamenje u Nil, Sredozemno i Crveno more, krije se surova svakidašnjica. Komedija je manje zabavna kada saznaju kako je Ibrahimov djed namjerno postao gluh, da ne bi slušao različite zvukove koji ga izluđuju. Kada na početku filma policajci “napadnu” povelikog medu od pliša, može se postaviti pitanje : tko je zapravo lud? Dvojica mladića koji nastoje opstati u svijetu što je postao neprihvatljiv zbog nedostaka tolernacije ili njihova okolica?
El Bendary daje odgovor na ovo pitanje odlučujući se za nadrealizam, nego za Egipat koji ide ravno prema zidu. Reditelj odbija žrtvovati likove niti ih staviti u normalno postojanje. Zato postaju nezavršena bajka.

Džana Mujadžić